Izmjenama Krivičnog zakonika Republike Srpske kleveta je uvedena kao novo krivično djelo. Ali, kada će neko odgovarati i kakve su kazne predviđene?
U tekstu Šta je kleveta i kako da tužite nekoga ko laže o vama? naveli smo koje posljedice lice može snositi u slučaju da laže o nekoj osobi. Ukratko, radi se o građanskoj odgovornosti i naknadi štete zbog klevete. Takav sistem je funkcionisao 20-ak godina.
Međutim, izmjenama Krivičnog zakonika, pored građanske, uvodi se i krivična odgovornost zbog klevete.
Šta je propisano izmjenama Krivičnog zakonika?
Prvi stav novog krivičnog djela glasi:
“Ko o drugom licu iznosi ili pronosi nešto neistinito, znajući da je riječ o neistini, identifikujući to lice trećim licima na jasan način, i na taj način pričini štetu ugledu i časti tog lica, kazniće se novčanom kaznom od 1.000 KM do 3.000 KM.”
Dakle, ovo krivično djelo čini onaj ko iznosi (izjavljuje) ili pronosi (prenosi tuđu izjavu) nešto neistinito. Učinilac mora znati da je njegova izjava neistinita, pa tako neće postojati ovo djelo ako je on bio uvjeren da je tačno to što izjavljuje.
Potrebno je i da je oštećenom zbog takve izjave povrijeđena čast i ugled.
S obzirom na to da je teško utvrditi da li je nekome povrijeđena čast i ugled, sudovi će vjerovatno postupati kao i u parničnom postupku.
Bolje rečeno, sud će morati utvrditi da li je izjava takvog karaktera da objektivno vrijeđa čast i ugled osobe koja je sličnog položaja, statusa i prilika kao oštećeni.
Na primjer, ako je oštećeni političar, za njega je prag tolerancije puno veći od građana koji nisu javne ličnosti. Odnosno, neće postojati kleveta i kada je objavljena neistinita vijest o političaru, ako je to objavljivanje bilo razumno i opravdano, te bez namjere da mu se nanese šteta.
Pored toga, u određenim slučajevima se neće ni raditi o krivičnom djelu, ali o tome kasnije u tekstu.
Krivično djelo kleveta sadrži i dva teža oblika.
Koji su teži oblici klevete?
Prvi teži oblik postoji u slučaju da je kleveta učinjena putem štampe, radija, televizije, kompjuterske mreže ili drugih vidova komunikacije, na javnom skupu ili na drugi način, zbog čega je postala dostupna većem broju lica. U tom slučaju kazna je od 2.000 KM do 5.000 KM.
Razliku između ova dva oblika djela najjednostavnije je objasniti primjerom.
Kleveta u svom osnovnom obliku postoji ukoliko Marko Marković pred društvom izgovori nešto neistinito o Petru Petroviću. U tom slučaju će klevetu čuti određen broj ljudi koji se tu nalaze.
Teži oblik postoji ako Marko Marković to isto iznese na televiziji, čime je ista laž došla do puno većeg broja ljudi. Logično je da su čast i ugled oštećenog više narušeni ako za laž zna više ljudi.
Najteži oblik postoji u slučaju da je ono što se iznosi ili pronosi dovelo ili moglo dovesti do teških posljedica za oštećenog. U tom slučaju propisana kazna je od 3.000 KM do 6.000 KM.
Ove posljedice će se morati razmatrati u svakom pojedinačnom slučaju, jer nisu iste za sve oštećene.
Tako će neki oštećeni sigurno imati psihičkih problema zbog klevete, dok neki drugi mogu ostati bez posla.
Međutim, tužilac neće samoinicijativno pokrenuti istragu za ovo krivično djelo.
Krivično gonjenje se preduzima po prijedlogu oštećenog
Ovo znači da tužilaštvo u slučaju klevete neće po službenoj dužnosti goniti učinioca krivičnog djela.
Šta oštećeni onda treba da uradi?
Oštećeni ima rok od tri mjeseca od saznanja za krivično djelo i učinioca da podnese prijedlog za krivično gonjenje.
To u praksi izgleda tako što oštećeni, prilikom davanja izjave, na zapisnik izjavi da želi krivično gonjenje.
Kada ne postoji krivično djelo?
Zakonom je propisano da ne postoji kleveta u slučaju da se radi o iznošenju nečeg neistinitog u naučnom, stručnom, književnom ili umjetničkom djelu, u vršenju dužnosti propisane zakonom, novinarskog poziva, političke ili druge javne djelatnosti ili odbrani nekog prava, ako iz načina izražavanja ili drugih okolnosti proizlazi da to nije učinjeno u namjeri omalovažavanja ili ako lice dokaže istinitost svog tvrđenja ili da je imalo osnovanog razloga da povjeruje u istinitost onoga što je iznosilo ili pronosilo.
U konkretnom slučaju će se vjerovatno primjenjivati praksa sudova iz parničnih postupaka proizišlih iz Zakona o zaštiti od klevete i praksa Ustavnog suda BiH.
Tako je Ustavni sud u više svojih odluka zaštitio novinare koji su prenosili netačne vijesti, jer su smatrali da je važno što prije prenijeti te vijesti u javnost.
U suštini, važno je da se postupa u dobroj namjeri, a ne radi nanošenja štete oštećenom.
Isti je slučaj ako lice da neistinitu izjavu u sudskom postupku, izražavajući svoj doživljaj nekog događaja.
Međutim, ono što je sporno kod ove odredbe i uopšte odbrane od klevete jeste da je teret dokazivanja na optuženom, a ne na tužiocu, pa se postavlja pitanje i procesnih prava u krivičnom postupku.
Kada se može u zatvor zbog klevete?
Već je navedeno da su za ovo krivično djelo propisane novčane kazne, ali to ne znači da učinilac ne može ići u zatvor.
Naime, Krivičnim zakonikom je propisano da ako osuđeno lice ne plati novčanu kaznu u ostavljenom roku, ta kazna se prvo pokušava naplatiti prinudnim putem, a ako to ne uspije, pretvara se u kaznu zatvora.
Pretvaranje kazne zatvora se vrši tako što se 100 KM kazne pretvara u jedan dan zatvora. Na primjer, ako je neko osuđen na novčanu kaznu u iznosu od 1500 KM, pa tu kaznu ne plati, ona se pretvara u 15 dana zatvora.
S obzirom na to da se kleveta kao krivično djelo vraća u naš pravni sistem poslije 20 godina, bitno je razjasniti još neke probleme s kojima se građani mogu susretati.
Zato ćemo u nekom od narednih tekstova analizirati i kako se ova odredba može primijeniti na učinioce koji ne žive u Republici Srpskoj, ali i kakva je posljedica kada su u pitanju društvene mreže.
Miloš Krčmar, diplomirani pravnik
