Koliko droge je potrebno da završite iza rešetaka?

Kada je posjedovanje droge prekršaj, a kada krivično djelo? Kako se utvrđuje da li je droga namijenjena za prodaju ili za ličnu upotrebu? Koje su kazne i kolika je šansa da zbog droge završite u zatvoru?

Svima je poznato da je upotreba droge zabranjena, ali postavlja se pitanje kada će se izreći krivična, a kada prekršajna sankcija za posjedovanje i upotrebu droge.

Kada je u pitanju prekršaj?

Zakonom o proizvodnji i prometu opojnih droga Republike Srpske propisan je prekršaj koji se odnosi na posjedovanje droge. Tim zakonom propisano je, između ostalog, da je zabranjeno posjedovanje opojnih droga. Većina ljudi zna koje su to opojne droge, ali zakonom je propisano da se prekršajno kažnjavaju ona lica koja posjeduju drogu koja se nalazi na listi opojnih droga, psihotropnih tvari, biljaka iz kojih se može dobiti opojna droga i prekursora. Najčešće se radi o marihuani, kokainu, heroinu i sličnim drogama.

Zakonom su propisane kazne za navedeni prekršaj, pa se lice koje posjeduje drogu može se kazniti od 500 do 1.500 KM.

Dakle, o prekršaju se radi kada lice bude zatečeno sa drogom, odnosno kada se kod njega pronađe droga ili kada istu uživa i za takvo djelo se ne izriče kazna zatvora. Naravno, ovdje treba imati na umu da se po Zakonu o prekršajima RS neplaćena novčana kazna pretvara u kaznu zatvora, nakon 3 godine od pravosnažnosti rješenja kojim je izrečena novčana kazna. Pretvaranje novčane kazne u kaznu zatvora se vrši po principu 50 KM = 1 dan, tako da zbog novčane kazne od 500 KM možete završiti u zatvoru 10 dana.

Kada se radi o krivičnom djelu?

Međutim, zbog droge možete biti osuđeni i za krivično djelo. Krivičnim zakonikom RS propisana su dva krivična djela koja se odnose na zloupotrebu opojnih droga.

Prvo krivično djelo je propisano odredbom člana 207. Krivičnog zakonika i radi se o djelu “Neovlaštena proizvodnja i promet opojnih droga”. Ovo djelo čini onaj ko neovlašteno proizvodi, prerađuje, prodaje ili nudi na prodaju, ili ko radi prodaje kupuje, drži ili prenosi, ili ko posreduje u prodaji ili kupovini ili na drugi način neovlašteno stavlja u promet supstance ili preparate koji su proglašeni za opojne droge.

U najvećem broju slučajeva će se raditi o proizvodnji droge (npr. uzgajanje marihuane), prodaji ili posredovanju u prodaji (dogovaranje prodaje, kontaktiranje “dilera” radi spajanja sa kupcem i slično). Za ovo krivično djelo je propisana kazna zatvora od 1 do 10 godina i u praksi se često i izriču kazne zatvora jer je ovo teže krivično djelo. Pored toga, propisani su i teži oblici ovog djela, koji će postojati ako se npr. droga prodaje djeci, u školi ili ako nastupi smrtni slučaj upotrebom te droge, a za te oblike su propisane i mnogo strože kazne.

S obzirom na to da se u ovom krivičnom djelu učinilac najčešće zatekne sa drogom, kao i kod navedenog prekršaja, postavlja se pitanje kako se utvrđuje da li je u pitanju krivično djelo ili prekršaj. Ovo zavisi od brojnih faktora na osnovu kojih se utvrđuje da li je lice samo koristilo/držalo drogu za vlastitu upotrebu ili je droga bila namijenjena prodaji. Tako će se npr. uzeti u obzir:

  1. Količina pronađene droge. Ukoliko je pronađena veća količina droge, pretpostavlja se da je ona namijenjena prodaji. Zakonom nije propisano koja se količina smatra većom ili manjom, nego će se to cijeniti u svakom konkretnom slučaju.
  2. Ukoliko je droga upakovana u više paketića koji su slični po gramaži i dimenzijama, pretpostaviće se da je namijenjena za prodaju, pa će se raditi o krivičnom djelu.
  3. Dodatni alati. Ukoliko se kod lica nađu vaga za precizno mjerenje, uređaji za sjeckanje, kesice za pakovanje, novac, više mobilnih telefona i slično, logičan je zaključak da se radi o licu koje te alate koristi radi prodaje droge.
  4. Ličnost osumnjičenog. Ukoliko je lice poznato kao narkoman i nikada ranije nisu ni postojale indicije da se bavi prodajom, a pronađena je manja količina droge, radiće se o prekršaju. Takođe, treba uzeti u obzir materijalne prilike osumnjičenog, ako on nije zaposlen, a ima nesrazmjerno veliku imovinu, mogu se odrediti dodatne istražne radnje kako bi se utvrdile sve okolnosti.

Drugo krivično je propisano odredbom člana 208. Krivičnog zakonika i u pitanju je „Omogućavanje uživanja opojnih droga“. Ovo djelo čini onaj ko navodi drugog na uživanje opojne droge ili mu daje opojnu drogu da je uživa on ili drugo lice, ili stavi na raspolaganje prostorije radi uživanja opojne droge ili na drugi način omogućuje drugom da uživa opojnu drogu.

Ovo će djelo postojati ukoliko se okupi dvoje ljudi, od kojih jedno nabavi drogu kako bi je zajedno konzumirali. Lice koje nabavi drogu će biti odgovorno za ovo krivično djelo. To će biti i u slučaju u kojem se npr. više lica okupi kod nekoga u stanu, pa će tu odgovarati i vlasnik stana koji je znao da će se u njemu konzumirati droga, kao i lice koje je donijelo drogu. Za ovo krivično djelo je propisana kazna zatvora od 1 do 8 godina. Propisani su i teži oblici, koji se odnose na djecu ili omogućavanje uživanja droge u školama i slično, a za šta je propisana kazna zatvora od 2 do 12 godina.

U tekstu su navedene moguće pravne posljedice posjedovanja i upotrebe droge, a sasvim je drugo pitanje zdravstvenih i drugih posljedica ovih supstanci. Zbog toga je najbolji način da se izbjegnu sve te posljedice jednostavno da se ne koristi droga.

Miloš Krčmar, diplomirani pravnik