Ustavni sud Bosne i Hercegovine se u novoj odluci pozabavio pitanjem porodične penzije vanbračnih partnera i napokon stao u kraj razlikovanju bračnih i vanbračnih supružnika, bar kada je u pitanju ovo pravo.
Porodična penzija je na različite načine regulisana u pogledu bračnih i vanbračnih partnera. Naime, bračni partneri su bez problema mogli ostvariti pravo na porodičnu penziju nakon smrti svog supružnika i to je i postavljeno kao osnovno pravilo u zakonima Republike Srpske i Federacije BiH.
Nakon odluke Ustavnog suda BiH u predmetu AP-4077/16 od 11.10.2018. godine, u kojem je utvrđena diskriminacija jer Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH nije davao pravo na porodičnu penziju vanbračnom partneru, Federacija BiH je izmijenila zakon i priznala to pravo vanbračnim supružnicima, pod uslovom da sudskom presudom dokažu postojanje vanbračne zajednice.
Kakvi su propisi u Republici Srpskoj?
Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju RS propisano je da vanbračni partner ima pravo na porodičnu penziju ako mu je pravosnažnom presudom dosuđeno pravo na izdržavanje. Međutim, ovo pravo je predviđeno u slučaju prestanka vanbračne zajednice (za života partnera), što znači da u slučaju da je vanbračna zajednica trajala do smrti jednog partnera, onaj drugi nema pravo na porodičnu penziju.
Upravo ovakav slučaj je i doveo do odluke Ustavnog suda BiH broj AP-1117/22 od 19.09.2024. godine. U konkretnom slučaju apelantica je bila u vanbračnoj zajednici sa partnerom sve do njegove smrti, a u toj zajednici su imali i dvoje djece. Međutim, Fond PIO, kao ni Okružni sud u Istočnom Sarajevu nisu priznali pravo na porodičnu penziju apelantici zato što nije dostavila presudu kojom je utvrđeno da ima pravo na izdržavanje, a što je bilo neophodno prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Ustavni sud je zauzeo drugačiji stav, smatrajući da ona ima pravo na porodičnu penziju i da se radi o diskriminaciji vanbračne supruge u odnosu na udovicu iz braka. Naime, Sud navodi da se pravo na izdržavanje može odrediti samo u slučaju prestanka vanbračne zajednice za života partnera (kao u slučaju prestanka braka), a da ne postoji ovo pravo u slučaju prestanka vanbračne zajednice smrću jednog partnera.
Zbog toga nije opravdano da se razlika između bračnih i vanbračnih supružnika pravi na osnovu toga da li je vanbračnom supružniku dosuđeno pravo na izdržavanje, jer je prema Porodičnom zakonu bračna zajednica izjednačena sa vanbračnom. Sud smatra da je apelantica diskriminisanaovakvim postupanjem Fonda PIO i Okružnog suda, te da bi se Zakon o PIO morao uskladiti sa Porodičnim zakonom u pogledu ravnopravnosti bračne i vanbračne zajednice.
Šta ova odluka znači za ostale slučajeve?
Pravo na porodičnu penziju se uređuje Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju i, dok je uređeno na ovaj način, Fond PIO će vjerovatno donositi iste odluke kao u navedenom slučaju, odnosno, neće priznavati pravo na porodičnu penziju nadživjelim vanbračnim supružnicima.
Međutim, imajući u vidu da je Ustavni sud zauzeo jasan stav, može se pretpostaviti da će sudovi u narednim slučajevima pratiti stav Ustavnog suda i ukidati odluke Fonda PIO. To u suštini znači da svi oni kojima budu odbijeni zahtjevi za porodičnu penziju na ovaj način treba da pokrenu upravni spor, te da se u tužbi pozovu na ovu odluku Ustavnog suda.
Miloš Krčmar, diplomirani pravnik
