Odlazak na posao sa grčem u stomaku, toksična atmosfera i konstantno uznemiravanje su za mnoge svakodnevna pojava na radnom mjestu. Ako se tome doda i nemogućnost pronalaska novog posla, dobijemo situaciju da većina radnika prihvati takvo stanje, a to nažalost može dovesti i do teških posljedica. Međutim, novi zakon nudi rješenje.
Zakonom o zaštiti uznemiravanja na radu Republike Srpske prvi put je uspostavljena zaštita od mobinga. Do sada je mobing bio zabranjen Zakonom o radu, ali su novim zakonom detaljnije određeni načini uznemiravanja i postupak zaštite.
Šta predstavlja uznemiravanje na radnom mjestu (mobing)?
Uznemiravanje na radu jeste svako ponašanje prema radniku, grupi radnika ili poslodavcu, koje može nanijeti štetu fizičke, psihičke ili seksualne prirode.
Zakon pravi razliku između tri vrste uznemiravanja:
- uznemiravanje koje dovodi do štete fizičke prirode – svaki fizički napad na radnika, nezavisno od toga da li je nastupila povreda, a koji je prouzrokovao strah, bol, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje za radnika
- uznemiravanje koje dovodi do štete psihičke prirode – svako ponašanje prema radniku kojim se ugrožava dostojanstvo, čast i ugled radnika, lični i profesionalni integritet, a koje može nanijeti štetu fizičkom ili mentalnom zdravlju
- uznemiravanje koje dovodi do štete seksualne prirode – svako neželjeno verbalno, neverbalno ili fizičko ponašanje polne prirode kojim se ugrožava dostojanstvo radnika, a može uzrokovati zastrašujuće, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje za radnika
Tako se uznemiravanjem smatra:
- fizički napad ili prijetnja fizičkim napadom
- verbalni napadi, prijetnje i vrijeđanje
- neprimjereno komentarisanje ličnih osobina radnika i upućivanje vulgarnih komentara
- neopravdano isključivanje radnika iz radnih procesa, donošenja odluka, oduzimanje radniku sredstava za rad i zabrana ostalima da komuniciraju sa radnikom
- neopravdano uskraćivanje neophodnih informacija, namjerno davanje pogrešnih informacija ili uputstava u vezi sa radom
- stalno omalovažavanje rezultata rada radnika i neopravdano kažnjavanje
- prikupljanje podataka o porodičnom statusu i planiranju porodice ako to nije u vezi sa radnim mjestom
- slične radnje koje predstavljaju ugrožavanje dostojanstva, ugleda, zdravlja i položaja radnika, koje izazivaju strah ili stvaraju neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje, pogoršavaju uslove rada ili dovode do toga da se radnik izoluje ili navede na to da otkaže ugovor o radu.
Vršilac mobinga može biti poslodavac, odgovorno lice kod poslodavca, radnik, grupa radnika kod poslodavca ili treće lice s kojim radnik ili poslodavac redovno dolazi u kontakt u obavljanju poslova.
Kako izgleda postupak?
Radnik koji smatra da je izložen mobingu podnosi zahtjev za zaštitu od uznemiravanja na radu u roku od 30 dana od zadnje radnje uznemiravanja. Zahtjev se podnosi poslodavcu i u njemu se navode činjenice koje ukazuju na uznemiravanje, ko je vršio uznemiravanje, kada, gdje, da li su bili prisutni svjedoci i slično.
Poslodavac sprovodi postupak u roku od 15 dana od prijema zahtjeva, a postupak se završava sporazumom između strana u sporu ili, ako ne dođe do sporazuma, obustavom postupka.
Ukoliko strane postignu sporazum, u njemu će se navesti koje mjere treba preduzeti poslodavac radi sprečavanja daljeg mobinga, a može se ugovoriti i naknada štete.
Ukoliko poslodavac obustavi postupak jer nije došlo do dogovora, radnik koji je trpio mobing može podnijeti prijedlog za mirno rješavanje spora Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova Banja Luka ili podnijeti tužbu sudu.
Radnik ne može podnijeti prijedlog Agenciji ili tužbu sudu ukoliko ranije nije pokrenuo postupak kod poslodavca. Izuzetak je u slučaju da mobing vrši preduzetnik kod koga je radnik zaposlen ili odgovorno lice (npr. direktor) kod poslodavca. Ovakvo rješenje je i logično jer ne može isto lice vršiti mobing i odlučivati o postojanju mobinga.
Prijedlog Agenciji se podnosi u roku od 3 mjeseca od kada je izvršena radnja uznemiravanja na radu (u slučaju da nije pokrenut postupak kod poslodavca, tj. ako je mobing vršio preduzetnik ili direktor). U ostalim slučajevima, prijedlog se podnosi u roku od 3 mjeseca od kada istekne rok poslodavcu za odlučivanje o zahtjevu za zaštitu od uznemiravanja.
Tužba se mora podnijeti u roku od 3 mjeseca od dana obustavljanja postupka pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova, odnosno 6 mjeseci od posljednje radnje uznemiravanja.
Šta sud može odlučiti?
Ako usvoji tužbeni zahtjev, sud može:
- utvrditi da je radnik pretrpio uznemiravanje na radu,
- zabraniti vršenje radnji koje predstavljaju uznemiravanje na radu,
- narediti radnje radi uklanjanja posljedica uznemiravanja,
- dosuditi naknadu materijalne ili nematerijalne štete radniku.
Radnik koji pokrene postupak zaštite od uznemiravanja ne može zbog toga biti stavljen u nepovoljniji položaj, ne smije snositi disciplinsku odgovornost zbog toga niti mu se može otkazati ugovor o radu. Ista zaštita je propisana i za lice koje je svjedočilo o uznemiravanju.
Treba znati i to da je potrebno da radnik učini vjerovatnim da je došlo do mobinga, pa se teret dokazivanja prebacuje na poslodavca. To znači da će poslodavac morati dokazivati da mobinga nije bilo, čime se radnik stavlja u puno povoljniji položaj.
Svi zaslužuju zdravu radnu sredinu, bez obzira na posao koji obavljaju. Da ne biste ispaštali zbog nečijih kompleksa i iživljavanja, upoznajte se sa pravima koja vam po zakonu pripadaju i tražite zaštitu prije nego što bude kasno.
Miloš Krčmar, diplomirani pravnik
