Svima je poznato da putevi u Bosni i Hercegovini nisu na zavidnom nivou. Međutim, šta ako ste prelaskom preko rupe na putu oštetili vozilo? Ili je možda točak upao u šaht? Postoji li nečija odgovornost i možete li naplatiti štetu?
Vozači često prelaze preko rupa i svaki taj kontakt utiče na trajnost vozila, ali dešava se i to da vozilo pretrpi značajnu štetu, naročito ukoliko je rupa dublja ili su njene ivice oštrije. Takođe, ako je vozilo novije, šteta može dostići i nekoliko hiljada KM.
U zadnje vrijeme građani sve češće pokreću postupke radi naplate štete, a ova oblast je uređena Zakonom o javnim putevima Republike Srpske i Zakonom o cestama Federacije Bosne i Hercegovine.
Ko održava puteve taj i odgovara za štetu
Za naknadu štete u ovim slučajevima odgovorni su JP “Putevi Republike Srpske”, JP “Autoputevi RS”, JP “Ceste FBiH” i JP “Autoceste FBiH”. Naime, ova preduzeća su upravljači puteva, odnosno, ona su dužna da održavaju puteve u ispravnom stanju. Iz tog razloga, ukoliko se pojave rupe opasne po vozače, masne mrlje, led i slično, oni su dužni preduzeti mjere kako bi se te opasnosti otklonile.
Naravno, sva ova preduzeća imaju zaključene ugovore sa pravnim licima koji na terenu izvode radove, ali time se ne gasi odgovornost upravljača puteva. Valja naglasiti da se njihova odgovornost odnosi na auto-puteve, regionalne i magistralne puteve, dok su lokalni putevi u nadležnosti opština i gradova.
Kako se dokazuje šteta?
Ukoliko vlasnik vozila pretrpi štetu usljed okolnosti za koje odgovaraju navedeni subjekti (npr. ukoliko točak vozila propadne kroz šaht na putu), prije svega je potrebno pozvati policiju, kako bi se sastavio zapisnik o nezgodi. S obzirom da se radi o saobraćajnoj nezgodi, policija je dužna da sastavi zapisnik kao i u slučaju da je učestvovalo drugo vozilo. Ovo je i ključni korak u naplati štete, jer se bez zapisnika teško može dokazati da je šteta nastala zbog nedostatka na putu.
Nakon sastavljanja zapisnika o saobraćajnoj nezgodi, potrebno je sačiniti zapisnik o oštećenju vozila. Oštećenje se može utvrditi kod lica koja se bave tehničkim pregledom ili kod osiguravajućih društava, a važno je sačiniti i fotografije oštećenja, kako bi se detaljno dokumentovala sva šteta.
Pored toga, prije podnošenja zahtjeva za naknadu štete, vlasnik mora znati i koji je iznos štete. Ovaj iznos se može utvrđivati vještačenjem, ali je puno češći i jeftiniji način pribavljanje predračuna od strane ovlaštenog servisa ili druge mehaničarske radnje koja vrši popravke.
Nakon što se pribavi sva potrebna dokumentacija, vlasnik se obraća odgovornom subjektu sa zahtjevom za naknadu štete, u kojem opisuje sve okolnosti nezgode, te navodi iznos koji potražuje. U prilogu zahtjeva se dostavljaju zapisnici i fotografije oštećenog vozila, te predračun.
Iako odgovorni subjekti često pokušavaju izbjeći svoju odgovornost tako što se pozovu na ugovore sa izvođačima radova (npr. JP “Putevi RS” zaključe ugovor sa pravnim licem koje na određenom području održava puteve), Zakonom je jasno propisano da odgovara upravljač puteva (u tom slučaju JP “Putevi RS”), a da on kasnije može naplatiti iznos od izvođača koji nije održavao put u skladu sa ugovorom (Član 35. stav 2) i 3) Zakona o javnim putevima RS).
Treba naglasiti da i samo pribavljanje potrebne dokumentacije predstavlja trošak, pa vlasnik vozila treba da čuva uplatnice i račune, jer ima pravo na nakadu i tih troškova od odgovornog lica.
Ukoliko upravljač puteva odbije da nadoknadi štetu, vlasnik vozila će morati pokrenuti sudski postupak. U tom postupku se, u najvećem broju slučajeva, sprovode vještačenja, kako bi se utvrdio uzrok nezgode i visina štete, što izaziva veće troškove. Međutim, onaj koji uspije u postupku ima pravo na naknadu i sudskih troškova od druge strane.
Ne može se uvijek nadoknaditi šteta
Treba napomenuti da je Zakonom propisano da pravo na naknadu štete ima onaj vlasnik vozila koji poštuje saobraćajne propise, signalizaciju i koji je prilagodio vožnju uslovima na putu. Tako je u jednoj presudi Kantonalni sud u Livnu odbio zahtjev za naknadu štete iako upravljač puta nije ispunio svoje obaveze (nije posipao so, pa je put poledio, te vozilo proklizalo i udarilo u drugo vozilo). Međutim, sud je utvrdio da vozač nije držao dovoljan razmak od drugog vozila (iako je bio dužan da prilagodi vožnju zbog leda na putu), pa je zaključio da je za štetu odgovaran vozač, a ne upravljač puta.
Dakle, ako se pridržavate zakonskih propisa, možete nadoknaditi svu štetu, popraviti vozilo i bezbjedno nastaviti vožnju, u nadi da će do tada i rupe biti zakrpljene.
Miloš Krčmar, diplomirani pravnik
