Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku u 2020. godini u Republici Srpskoj je zaključeno 4168 brakova, a razvedeno čak 948, odnosno 22% u odnosu na broj zaključenih.
Nedostatak komunikacije, izostanak poštovanja i tolerancije, brz životni tempo, različitost u karakterima, prenaglašena individualnost, samo su neki od razloga koji dovedu do toga da bračni supružnici postanu stranci, a prestanu biti partneri u sopstvenom braku.
Uslovi za zaključenje braka, lična prava i dužnosti bračnih supružnika, ali i prestanak braka regulisani su Porodičnim zakonom Republike Srpske.
Odredbom člana 52. Porodičnog zakona propisano je da bračni supružnik može tražiti razvod braka ako su bračni odnosi teško i trajno poremećeni, usljed čega je zajednički život postao nepodnošljiv.
Dakle, svaki supružnik može tražiti da se brak razvede, te sud neće utvrđivati koji je uzrok doveo do teških i trajnih poremećaja u odnosima između bračnih supružnika.
Kako se pokreće postupak?
Porodični zakon propisuje da se brak može razvesti na tri načina:
- zahtjevom za sporazumni razvod,
- zajedničkim prijedlogom za razvod braka i
- podnošenjem tužbe.
Da li će supružnici postupak za razvod braka pokrenuti sporazumno, odnosno zajedničkim prijedlogom ili podnošenjem tužbe zavisi od njihovih međusobnih odnosa i od toga da li imaju maloljetnu djecu.
Ako postoji dogovor, supružnici postupak razvoda braka mogu pokrenuti podnošenjem zajedničkog prijedloga onda kada imaju zajedničku malodobnu djecu, usvojenu djecu ili djecu nad kojim je produženo roditeljsko pravo. U tom slučaju predlažu sudu da se brak razvede i da sud odluči o povjeravanju djece. U slučaju da jedan od bračnih supružnika odustane od zajedničkog prijedloga za razvod braka, a drugi ostane pri prijedlogu, isti će se smatrati tužbom.
Ukoliko supružnici nemaju zajedničku malodobnu djecu, usvojenu djecu ili djecu nad kojima je produženo roditeljsko pravo postupak mogu pokrenuti podnošenjem zahtjeva za sporazumni razvod braka. Ako jedan supružnik odustane od zahtjeva za sporazumni razvod braka, a drugi ostane pri zahtjevu, postupak će se obustaviti, te će supružnik koji želi razvod morati tužbom pokrenuti postupak.
Mirenje je obavezno ako supružnici imaju maloljetnu djecu
Supružnici koji imaju zajedničku malodobnu djecu, prije nego što pokrenu postupak za razvod braka, dužni su pred nadležnim Centrom za socijalni rad pokrenuti postupak mirenja. Ovo je obavezan korak i bez njega će sud odbaciti tužbu, sporazum ili prijedlog. Postupak mirenja se ne mora sprovesti samo u određenim slučajevima koji su propisani Zakonom (ako je boravište supružnika nepoznato ili boravi u inostranstvu i slično).
Kako izgleda postupak?
U postupku za razvod braka, u slučaju kad tužilac i tuženi imaju zajedničku malodobnu djecu, usvojenu djecu ili djecu nad kojom je produženo roditeljsko pravo, sud će pored razvoda braka, odlučivati i o tome kome će se djeca povjeriti na brigu, zaštitu i vaspitanje, kao i visini alimentacije. U tom slučaju u postupku, pored supružnika, učestvuje obavezno i organ starateljstva (Centar za socijalni rad), koji može da predlaže dokaze. Ovaj postupak je odvojen od postupka podjele bračne stečevine i u njemu se neće raspravljati o podjeli iste.
Kada je u pitanju visina alimentacije, Zakon propisuje da sud uzima u obzir uzrast djeteta, potrebe njegovog školovanja, ali i primanja roditelja koji treba da plaća izdržavanje, njegove zakonske obaveze i slično. Iznos alimentacije se najčešće određuje u procentu od ličnog dohotka (plate, penzije i slično) ili ako roditelj nije zaposlen, u procentu od zajamčenog ličnog dohotka u Republici Srpskoj ili u fiksnom iznosu. Ako se određuje u procentu, minimalno je 15% a maksimalno 50% od ličnog dohotka, u zavisnosti od broja djece koja se izdržavaju.
Sudski troškovi u postupku za razvod braka sastoje se od dvije takse, takse na tužbu u iznosu od 200,00 KM i takse na presudu u iznosu od 200,00 KM. Dakle, ukupni sudski troškovi u postupku za razvod braka iznose 400,00 KM. Pored sudskih, ako stranka angažuje advokata snosiće i njegove troškove (sastav tužbe, zastupanje na ročištima), a visina ovih troškova utvrđuje se prema Advokatskoj tarifi Republike Srpske. Sud u presudi odlučuje ko snosi troškove, a najčešće se oni snose na jednake dijelove.
Sam postupak za razvod braka u kojem nema zajedničke malodobne djece je jednostavan i u najčešćem broju slučajeva bude okončan vrlo brzo, odnosno održavanjem dva ročišta (pripremnog ročišta i glavne rasprave).
Međutim, kada je podnesen zajednički prijedlog ili tužba za razvod braka, situacija se može zakomplikovati, odnosno postupak može trajati duže, jer sud pored razvoda braka odlučuje i o tome kome će se malodobna djeca povjeriti na brigu, zaštitu i vaspitanje, kao i koliku će alimentaciju plaćati onaj bračni supružnik kome djeca nisu povjerena. U ovoj situaciji, najbitnija su djeca, zato neka vam njihov najbolji interes uvijek bude na prvom mjestu.
Ako želite primjer tužbe za razvod braka, možete je preuzeti klikom na dugme:
PREUZMIMilica Aljetić, diplomirani pravnik
