U tekstu “Kleveta – krivično djelo” analizirali smo šta donose nove izmjene Krivičnog zakonika Republike Srpske kada je u pitanju kleveta. Međutim, kakva je situacija sa onima koji anonimno komentarišu na društvenim mrežama? Jesu li zaštićeni ili se njihov identitet ipak može otkriti?
Lažni profili na društvenim mrežama su jako česti. Bez slike, imena i prezimena, korisnici su opušteniji kada komentarišu i zbog toga ponekad pređu granicu pa zaprijete, uvrijede ili slažu.
Naravno, postoje i slučajevi u kojima ljudi namjenski prave lažne profile kako bi lagali o drugima.
Međutim, do sada je takvo ponašanje moglo proći bez problema, jer je kazna za laganje mogla biti samo tužba za klevetu. Ali ne može se tužiti neko nepoznat, tako da bi onaj ko kleveće ostao zaštićen.
Ipak, stvari se mijenjaju nakon uvođenja novog krivičnog djela.
Šta će novo krivično djelo donijeti anonimnim komentatorima?
Prije svega, bez obzira što je za klevetu propisana novčana kazna, na ovo djelo se primjenjuju iste odredbe kao i za ostala krivična djela.
Tako se na ovaj slučaj primjenjuje i Zakon o krivičnom postupku Republike Srpske, prema kojem sud može izdati naredbu operateru telekomunikacija da dostavi podatke o korisniku anonimnog profila.
Kako bi to izgledalo u praksi?
Naravno, još nijedan ovakav slučaj se nije dogodio u praksi jer su zakonske izmjene tek nedavno stupile na snagu. Zbog toga ćemo vidjeti šta je po zakonu potrebno da bi se otkrio identitet učinioca u ovom slučaju.
Prije svega je potreban prijedlog za krivično gonjenje, koji može podnijeti oštećeni, o čemu smo pisali u ranijem tekstu. Nakon toga tužilac mora utvrditi da postoje osnovi sumnje da je učinilac krivičnog djela uopšte počinio krivično djelo “Kleveta”.
Tek nakon toga počinje procedura otkrivanja vlasnika lažnog profila. Da bi se moglo saznati ko je iza anonimnog profila i ko je taj ko laže o oštećenom, tužilac bi morao zatražiti od suda da izda naredbu.
U svom zahtjevu tužilac mora navesti razloge zbog kojih traži izdavanje takve naredbe, a to bi, naravno, bilo radi otkrivanja učinioca krivičnog djela.
Nakon što sud izda naredbu, nju bi izvršila služba policije nadležna za tehnološki kriminalitet.
Ako je kleveta počinjena na Facebook-u ili nekoj drugoj društvenoj mreži, odnosno na forumu, policija bi sudsku naredbu dostavila i toj društvenoj mreži kako bi dobili potrebne podatke.
U tom slučaju bi identitet učinioca bio otkriven, pa bi se krivični postupak nesmetano vodio.
Ali šta ako Facebook ne postupi po naredbi suda?
Društvene mreže, uključujući Facebook su uglavnom postupale po naredbi sudova da dostave podatke. Međutim, takve naredbe su uglavnom izdavane zbog puno težih krivičnih djela (terorizam, dječija pornografija i slično).
Pitanje je kako bi Facebook i druge mreže uopšte reagovale kada je u pitanju krivično djelo klevete.
Drugo je pitanje šta bi bilo i kada Facebook ne bi dostavio tražene podatke, tj. koje bi sankcije snosio.
Međutim, vjerovatnije je da bi postupio po sudskoj naredbi i dostavio podatke o anonimnom profilu (prije svega IP adresu).
Nakon toga bi policija, u saradnji sa operaterom telekomunikacija saznala ko je registrovani korisnik te IP adrese i na kojoj je stvarnoj adresi prijavljen.
U suštini, jednom kada policija otkrije IP adresu, nije teško doći do vlasnika te adrese.
Nako što je otkriven identitet, tužilac bi nastavio kao i u svakom drugom slučaju, odnosno, vodio bi istragu i eventualno optužio učinioca zbog klevete, te bi se vodio krivični postupak.
Anonimni profili se često koriste kako bi građani iznosili svoja mišljenja bez straha od osude okoline. Ovakvi profili sami po sebi nisu problem i bez obzira na to šta mislili o njima, takvo ponašanje nije nezakonito.
Ipak, nakon posljednjih izmjena Krivičnog zakonika, nezakonito je ponašanje koje vrijeđa prava i slobode drugih lica. Konkretno, profili koji su napravljeni da kleveću o drugima od sada mogu doći pod udar krivičnog zakonodavstva. Tada anonimnost prestaje, a sudski postupak počinje.
Miloš Krčmar, diplomirani pravnik
