Kada bivši supružnik ne poštuje svoju osnovnu obavezu – brigu o djetetu i ne plaća alimentaciju, a sudski postupci predugo traju, veliko je pitanje kako da samohrani roditelj postigne sve što dijete od njega očekuje. Ovaj problem će Republika Srpska pokušati riješiti osnivanjem Fonda za privremeno izdržavanje djece.
Vlada Republike Srpske je u Narodnu Skupštinu RS uputila Nacrt zakona o privremenom izdržavanju djece. Tim nacrtom se nastoji riješiti stari problem – neplaćanje alimentacije. Šta predviđa nacrt zakona i ko ima pravo na privremeno izdržavanje?
Prije svega, u zakonodavnu proceduru je upućen nacrt zakona, a to je tek prvi korak u donošenju zakona. Ako bude usvojen, na javnoj raspravi će i javnost moći dati određene sugestije, kao i poslanici, pa tek usvajanjem prijedloga zakona isti može stupiti na snagu. To znači da zakon neće biti usvojen još nekoliko mjeseci, a samim tekstom nacrta je predviđeno da stupa na snagu od 1. januara 2023. godine.
Ko ima pravo na privremeno izdržavanje?
Pravo na privremeno izdržavanje ima dijete kojem roditelj ne daje izdržavanje određeno sudskom odlukom.
Dakle, podrazumijeva se da je vođen parnični postupak za izdržavanje djeteta (najčešće se ovaj postupak vodi uz postupak za razvod braka), da je presudom određeno kome se dijete povjerava i visina izdržavanja koju je drugi roditelj dužan plaćati svaki mjesec.
Ukoliko taj roditelj ne daje izdržavanje koje je dužan davati, roditelj kojem je dijete povjereno mora prvo pokrenuti izvršni postupak, a tek ako tri mjeseca od pokretanja tog postupka ne uspije naplatiti, dijete ima pravo na privremeno izdržavanje.
Međutim, tri mjeseca neplaćanja ne moraju biti uzastopno, bitno je da se izdržavanje ne plaća tri mjeseca u 12 mjeseci od pokretanja izvršnog postupka.
Koja djeca imaju pravo na izdržavanje?
Zakonom je propisano da se pod djetetom podrazumijeva lice do navršenih 18 godina, lice sa navršenih 18 godina, a do završetka srednjeg obrazovanja, kao i lice nad kojim je produženo roditeljsko pravo.
Može se primijetiti da ova odredba izostavlja lica do navršenih 26 godina, a koja prema odredbama Porodičnog zakona imaju pravo na izdržavanje ako su na redovnom školovanju. Nije jasno zašto su ova lica izostavljena, ali će poslanici imati mogućnost da se o tome izjasne prilikom usvajanja nacrta zakona.
Da bi imala pravo na privremeno izdržavanje, djeca moraju biti državljani Republike Srpske i BiH, bez obzira na prebivalište.
Kako izgleda postupak?
Postupak pokreće zakonski zastupnik djeteta (roditelj kojem je dijete povjereno) ili organ starateljstva (Centar za socijalni rad) ako roditelj nije pokrenuo. Međutim, imajući u vidu dosadašnje postupanje organa starateljstva, za očekivati je da će u praksi isključivo roditelji pokretati postupak.
Uz zahtjev se prilaže uvjerenje o državljanstvu, presuda kojom je određeno izdržavanje, dokaz o pokrenutom izvršnom postupku i rješenje o izvršenju, a o zahtjevu odlučuje direktor Fonda.
Rješenjem se određuje iznos neplaćenih rata izdržavanja, kao i budućih rata.
Privremeno izdržavanje prestaje kada roditelj koji je dužan plaćati počne redovno izmirivati svoje obaveze, a moguće je i da se roditelji sporazumiju oko dobrovoljne isplate.
Kako se finansira Fond?
Zakonom je predviđeno osnivanje Fonda za privremeno izdržavanje djece, sa budžetom za prvu godinu od 1.250.000,00 KM, od čega je 1.000.000 KM određen za izdržavanje djece, a 250.000 KM za funkcionisanje Fonda.
Dalje finansiranje je predviđeno naplatom od roditelja koji je dužan davati izdržavanje, jer je zakonom određeno da Fond stupa na položaj povjerioca prema tom roditelju, odnosno da će od tog roditelja naplatiti iznos izdržavanja, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama i troškovima postupka.
Ipak, može se pretpostaviti da će se i u narednom periodu Fond dobrim dijelom finansirati iz budžeta. Naime, pored roditelja koji ne žele plaćati izdržavanje, postoji određen broj njih koji nemaju nikakve imovine iz kojih bi se Fond mogao naplatiti, pa je jasno da će tu razliku morati snositi država.
Predviđeno je i oduzimanje pasoša
Zakonom je propisano da će se obvezniku izdržavanja (roditelju koji ne plaća izdržavanje) oduzeti putna isprava odnosno odbiti izdavanje nove putne isprave sve dok ne bude namireno potraživanje koje Fond ima prema njemu.
Namjera ove odredbe je da se stvori pritisak na roditelja koji ne plaća alimentaciju, a slična praksa je prisutna i u Evropi.
Valja podsjetiti da je neplaćanje izdržavanja i krivično djelo predviđeno Krivičnim zakonikom RS, a da je zaprijećena i kazna zatvora.
Iako je moguće da se u zakonodavnoj proceduri izmijene neke odredbe zakona, suština ovog nacrta je da država daje izdržavanje djeci čiji roditelji ne izvršavaju svoju obavezu, a onda od tih roditelja naplaćuje ono što je dala. Osnovni cilj je zaštita djece, a vrijeme će pokazati hoće li se taj cilj postići u praksi.
Miloš Krčmar,
diplomirani pravnik
