Izvršenje presude iz radnog spora

Šta kada sud utvrdi da je otkaz ugovora o radu nezakonit, a poslodavac ne želi da radnika vrati na radno mjesto? Postoje li sredstva da se to prinudno ostvari i koliko sve traje?

Presudom kojom je utvrđeno da je otkaz ugovora o radu nezakonit, obavezan je poslodavac da radnika vrati na radno mjesto koje odgovara njegovom znanju, stručnoj spremi i iskustvu i isplati plate i uplati doprinose, počev od dana nezakonitog prestanka radnog odnosa, pa sve do donošenja presude.

Nakon što je sud donio ovakvu presudu, radnik smatra da je pravda zadovoljena i da će poslodavac postupiti po sudskoj odluci.

Šta ako poslodavac ne izvrši obavezu iz presude?

Međutim, u praksi se često dešava da poslodavac ne želi ili ne može da postupi po sudskoj odluci. Razlozi su različiti, od onih lične prirode, odnosno trajno poremećenih odnosa između radnika i poslodavca, pa do smanjenja obima posla ili izvršene reorganzacije i sistematizacije radnih mjesta, kojom radno mjesto na kojem je radnik ranije radio više ne postoji.

Koja su prava radnika u ovoj situaciji, na koji način ih može ostvariti i zaštititi se od samovolje poslodavca?

U Republici Srpskoj radni odnosi, prava i obaveze iz radnog odnosa regulisani su Zakonom o radu. Mađutim, izvršenje presude iz radnog spora je određeno Zakonom o izvršnom postupku.

Odredbom člana 189. Zakona o radu propisano je  da ako nadležni sud utvrdi da je otkaz ugovora o radu, koji je poslodavac dao radniku nezakonit ili bez pravnog osnova, naložiće poslodavcu da radnika vrati na rad i rasporedi na poslove koje je obavljao prije otkaza ugovora o radu ili na druge poslove koji odgovaraju stručnim i radnim sposobnostima radnika, kao i da mu isplati naknadu na ime izgubljene plate i drugih primanja na koje radnik ima pravo prema opštem aktu i ugovoru o radu.

Presuda kojom je utvrđeno da je otkaz ugovora o radu nezakonit i kojom je obavezan poslodavac da zaposlenog vrati na rad, predstavlja izvršnu ispravu na osnovu koje zaposleni može podnijeti prijedlog za izvršenje u roku od 30 dana od dana proteka roka za dobrovoljno ispunjenje obaveze (koji je određen u presudi). Dakle, zaposleni mora podnijeti prijedlog za izvršenje u roku od 30 dana u suprotnom gubi pravo da traži vraćanje na posao.

U prijedlogu za izvršenje, tražilac izvršenja (radnik) označava nadležni sud na čijem je području zasnovan radni odnos, tražioca izvršenja, izvršenika, izvršnu ispravu (presudu na osnovu koje traži izvršenje), pravo (vraćanje na rad) čije se ostvarenje traži, i sredstvo kojim će se izvršenje sprovesti.

Zakon o izvršnom postupku propisuje odredbom člana 217. da radnik i pored prijedloga za vraćanje na rad, može predložiti i donošenje rješenja kojim će sud obavezati izvršenika (poslodavca) da tražiocu izvršenja isplati na ime plate mjesečne iznose dospjele od pravosnažnosti odluke, pa sve do vraćanja na rad, te odrediti izvršenje radi naplate dosuđenih iznosa.

Predviđene su i novčane kazne

Ukoliko poslodavac i dalje ne postupi po presudi, sud će izreći novčane kazne i pravnom licu i odgovornom licu (direktoru) koji ne postupa po sudskoj odluci i izricaće kazne sve dok radnik ne bude vraćen na rad.

Postupak izvršenja spada u hitne postupke, što znači da su sudovi u ovoj vrsti postupka ažurni i da će donijeti odluku u što kraćem roku.

Pored toga, Zakon o radu sadrži i kaznene odredbe, te je odredbom člana 266. stav 1. tačka 6. propisana prekršajna odgovornost poslodavca u slučaju nepostupanja po pravosnažnoj sudskoj odluci. Iz navedenog izvodi se zaključak da radnik nezavisno od pokrenutog postupka izvršenja može obratiti Inspekciji rada, koja nakon izvršene kontrole može pred sudom pokrenuti prekršajni postupak protiv poslodavca.

Dakle, najvažnije je da radnik zna koja su njegova prava i da je u interesu ne samo njega, već i poslodavca da postupi po pravosnažnoj sudskoj presudi, jer će u suprotnom pored troškova parničnog postupka, morati platiti i troškove izvršnog postupka, ali i kaznu državi u iznosu između 5.000 i 20.000 KM zbog učinjenog prekršaja, odnosno nepostupanja po pravosnažnoj sudskoj presudi.

Milica Aljetić,

diplomirani pravnik