Iako je Zakon o zaštiti ličnih podataka BiH u primjeni od 2006. godine, rijetki su slučajevi u kojima oštećeni svoja prava na naknadu štete traže na sudu. Ipak, pred sudovima u Zenici vođen je postupak zbog neovlaštenog objavljivanja ličnih podataka, a svoj stav o tome dao je i Ustavni sud BiH.
U Odluci Ustavnog suda BiH broj AP-4112/20 od 22.06.2022. godine odlučeno je o apelaciji autora i izdavača udžbenika iz “Biologija” za 9. razred.
Naime, u tom udžbeniku je upotrijebljena fotografija djeteta (tužioca u postupku), uz pojam strabizam/razrokost.
Fotografija preuzeta sa Google-a
U pitanju je fotografija koja je pronađena na internetu i za koju autor i izdavač nisu imali dozvolu tužioca, odnosno njegovih roditelja (zakonskih zastupnika).
U toku postupka pred Općinskim sudom u Zenici ovaj sud je utvrdio da je tužilac bio učenik osnovne škole, koji je, zbog problema prilikom porođaja, imao zdravstvenih problema, te mu je otežan redovan rast i razvoj. Nakon izvedenih dokaza, sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka, u kojem je navedeno da je tužilac trpio traumatski događaj zbog toga što je njegova fotografija iskorištena kao udžbenički primjer razrokosti, te da je zbog toga trpio i duševne bolove zbog ponašanja okoline, a naročito zbog negativne pažnje od strane vršnjaka.
Na osnovu svih izvedenih dokaza sud je utvrdio da je tužilac “nosilac ličnog podatka jer je fotografija svakako takav podatak na osnovu kojeg se može utvrditi identitet lica na koje se odnosi“, a da su apelatnice i trećetužena (takođe autor) „kao kontrolori (jer su nesporno vršili obradu ličnog podatka tužioca, drugoapelantica i trećetužena na način da su taj podatak – spornu fotografiju iskoristile pri izradi spornog udžbenika, a prvoapelantica na način da je izdavanjem udžbenika omogućila pristup tako iskorištenom podatku) bili dužni pribaviti saglasnost nosioca podataka odnosno, u konkretnom slučaju njegovih roditelja kao zakonskih zastupnika, a što nesporno nisu učinili.“
Tuženi su se u postupku pozivali na to da je fotografija bila dostupna na internetu i samim tim slobodna za korištenje, međutim sud je utvrdio da to nije od uticaja na odluku, jer se ne radi o sporu u vezi autorskog prava, već naknadi štete zbog povrede prava ličnosti, ugleda i časti.
Kako je sud utvrdio visinu štete?
Na osnovu svega navedenog, sud je tužiocu dosudio naknadu štete u iznosu od 15.000,00 KM (oko 7.500 EUR). Obrazlažući dosuđeni iznos, sud je naveo da je objavljivanje tužiočeve fotografije ostavilo posljedice na njegovu ličnost, naročito imajući u vidu njegovo zdravstveno stanje, činjenicu da ga otac prati u školu, da ulazi pubertet i slično, pa samim tim i bez objavljivanja fotografije trpi veće posljedice u odnosu na djecu koja nemaju takvih poteškoća u razvoju.
Odlučujući o žalbama tuženih, Kantonalni sud je iste odbio i utvrdio da je prvostepeni sud pravilno utvrdio činjenice i primijenio materijalno pravo, uključujući i Zakon o zaštiti ličnih podataka. Ovaj sud je utvrdio da „da su događaji koji su uslijedili nakon što ga je okolina prepoznala na predmetnoj fotografiji i ponašanje te sredine prema mldb. tužiocu na njega utjecalo onako kako je opisao vještak medicinske struke u svom nalazu i mišljenju, odnosno tužilac je trpio određene duševne bolove u spornom periodu sve u vezi predmetnih događaja, i to upravo zbog toga što je navedena fotografija upotrijebljena u negativnom kontekstu, kao primjer fizičkog nedostatka organa vida.“
I Ustavni sud je podržao stavove nižih sudova
Ustavni sud je u svojoj odluci utvrdio da redovni sudovi nisu proizvoljno primijenili pravo prilikom odlučivanja o tužbenom zahtjevu, da je apelantima pružena prilika da izvode svoje dokaze i da je irelevantno to što je fotografija preuzeta sa interneta, jer se ne radi o autorskom djelu, nego korištenju ličnog podatka bez odobrenja djetetovih roditelja. Zbog svega navedenog, Ustavni sud je utvrdio da nema kršenja prava na pravično suđenje, prava na djelotvorni pravni lijek, kao i prava na imovinu, te je apelaciju odbio.
Dakle, kao i obično, prvi korak u zaštiti prava jeste da se ta prava poznaju. Ako oštećeni u budućnosti počnu tražiti naknadu štete zbog povrede prava na privatnost, vjerovatno će i oni koji obrađuju lične podatke drugih lica povesti računa o tome kako ih koriste.
Miloš Krčmar,
diplomirani pravnik
