Pregledi, liječenje, operacije. Već pomen na te riječi izaziva nelagodu. Ipak, ljudi pristaju na ove neprijatne situacije jer znaju da je to za njihovo dobro. Ali šta kada nešto pođe po zlu, doktor pogriješi, a pacijent trpi posljedice, možda i do kraja života? Koja su prava pacijenta u tom slučaju i kako da nadoknadi štetu?
Šta je ljekarska greška?
Iako ne postoji jedna definicija oko koje bi se svi složili, ljekarska greška bi se mogla opisati kao postupanje ljekara suprotno pravilima struke.
Međutim, iako je tekst o ljekarskoj greški, štetu pacijentima mogu nanijeti i drugi zdravstveni radnici, pa i saradnici (lica koja nemaju završeno obrazovanje iz medicinske oblasti, ali učestvuju u terapijama ili rehabilitaciji pacijenata).
Zakon o zdravstvenoj zaštiti RS ne propisuje definiciju ljekarske greške, ali navodi da pacijenti, kao i njemu bliska lica imaju pravo na naknadu štete zbog stručne greške zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika. To pravo mu pripada ako zbog stručne greške pretrpi štetu na svom tijelu ili dođe do pogoršanja zdravlja.
Ukratko bismo stručnu grešku mogli opisati kao postupanje suprotno pravilima struke, zbog čega je došlo do pogoršanja zdravstvenog stanja pacijenta. Naravno, moguće je da šteta nastane i zbog nepostupanja, u slučaju kada je ljekar bio dužan da postupa.
Kako može doći do stručne greške?
Greške pri liječenju mogu nastati na različite načine. Moguće je da ljekar postavi pogrešnu dijagnozu, da hirurg operiše pogrešan organ, da se ne pridržava pravila prilikom operacije zbog čega dođe do velikog krvarenja i težih posljedica. Takođe, ljekari su dužni da upozore pacijenta prije operacije na sve rizike koje operacija nosi kako bi pacijent mogao donijeti odluku. Ukoliko ovo izostane, postojaće greška ljekara.
Moguće je da propust napravi i zdravstveni radnik, na primjer medicinski tehničar. Na primjer, ako je zadatak tehničara da pacijentu donosi lijekove nakon operacije, pa mu da pogrešne tablete, radiće se o propustu tog tehničara.
Prilikom svakog medicinskog postupanja od ljekara i drugih zdravstvenih radnika se zahtijeva da postupaju s pažnjom dobrog stručnjaka i da se pridržavaju pravila struke. Ukoliko se pojavi problem koji prelazi granice njihovih mogućnosti, ljekari su dužni da pacijenta upute kod specijaliste ili subspecijaliste koji mu može pomoći. Ukoliko neko postupa suprotno ovakvih zahtjevima, počiniće stručnu grešku.
Ko odgovara za grešku?
Zakonom o obligacionim odnosima propisano je da poslodavac odgovara za štetu koju zaposleni u radu pričini trećim licima. To znači da će za ljekarsku grešku odgovarati bolnica ili druga zdravstvena ustanova u kojoj radi ljekar koji je pogriješio.
Treba napomenuti i da postoji mogućnost da i ljekar lično odgovara, ali u slučaju da je namjerno nanio štetu, što će rijetko kada biti slučaj.
Kako izgleda postupak?
Prije svega, potrebno je prikupiti sve raspoložive dokaze. Tu se prije svega misli na nalaze sa pregleda i kontrola, uputnice, snimke i slično. U zavisnosti od vrste greške, može biti potrebno saslušati i svjedoke.
S obzirom na to da je postupak za naknadu štete komplikovan, najbolje je od početka angažovati advokata koji ima iskustva u ovoj oblasti.
Za početak je potrebno da se pacijent obrati zdravstvenoj ustanovi sa zahtjevom za naknadu štete. U tom zahtjevu će se navesti sve činjenice i okolnosti i tražiti određeni iznos.
Ukoliko zdravstvena ustanova odbije ovakav zahtjev, oštećeni pokreće parnični postupak kod nadležnog suda.
Šta je najvažnije u postupku?
Sud, kao ni advokati, ne posjeduju stručno znanje iz medicine i ne mogu na osnovu nalaza utvrditi da li je ljekar postupao u skladu sa pravilima struke.
Zbog toga je najvažniji korak provođenje vještačenja.
U zavisnosti od vrste greške, odnosno štete, zavisi i koji će vještaci vještačiti. Najčešće se određuje tim vještaka, kako bi se iz različitih uglova sagledala greška. Na primjer, ako je greška nastala u toku porođaja, u timu vještaka će biti ginekolog, hirurg i neuropsihijtar.
Takođe, obično se za vještake određuju ljekari iz drugog mjesta ili čak i druge države, kako bi mišljenje vještaka bilo objektivno i nepristrasno.
Zbog toga je vještačenje najskuplji dio postupka, a troškove uvijek snosi oštećeni pacijent. Naravno, ukoliko uspije u postupku ovi troškovi će mu biti nadoknađeni.
Koliku naknadu pacijent može očekivati?
Šteta zbog stručne greške ljekara se dosuđuje prema opštim pravilima naknade štete, što znači da oštećeni ima pravo na naknadu materijalne i nematerijalne štete.
Tako u materijalnu štetu spadaju npr. troškovi liječenja (koje je izazvano ljekarskom greškom), izgubljena zarada jer oštećeni nije bio na poslu za vrijeme oporavka, razlika u plati ukoliko je zbog greške raspoređen na slabije plaćeno radno mjesto i slično.
U nematerijalnu štetu spada naknada zbog straha, fizičkih bolova, duševnih bolova zbog umanjenja opšte životne aktivnosti i slično.
I za određivanje visine štete relevantan je nalaz vještaka, koji utvrđuje dužinu trajanja straha, intenzitet bolova, umanjenje opšte životne aktivnosti i slično.
U ovom tekstu je ukratko objašnjeno šta je ljekarska greška i kako izgleda postupak. Naravno, ukoliko dođe do ovakve greške i vi ili neko vama blizak bude oštećen, obavezno potražite pravnu pomoć jer je u pitanju veoma složen i skup postupak.
Miloš Krčmar, diplomirani pravnik
