Bilo da se radi o odgovoru na tužbu, žalbi na pritvor ili podnošenju zahtjeva za refundaciju lijekova, jedna stvar je zajednička: rokovi. Saznajte kako se računaju rokovi i na kraju pročitajte jedan koristan savjet zahvaljujući kojem ćete izbjeći glavobolju.
Postoji više vrsta rokova
Neki rokovi su propisani zakonom, neke određuje organ koji vodi postupak, a neki određuju same stranke.
Na primjer, u upravnom postupku rokove najčešće određuje službeno lice koje vodi postupak, dok su zakonom propisane granice tih rokova. S druge strane, u krivičnom postupku rokovi su uglavnom propisani zakonom i sudija nema mogućnost da ih mijenja.
Česta je situacija da građani sami određuju rokove, kao npr. kod ugovora. Ugovorne strane same odlučuju o roku za isplatu kupoprodajne cijene, roku završetka nekog posla i slično.
Kako se računaju rokovi?
Rokovi se uglavnom propisuju i određuju u danima, mjesecima i godinama. Postoje i rokovi određeni u časovima, ali oni nisu toliko česti, pa ćemo se u ovom tekstu zadržati na onima koji se najčešće susreću.
Ako je rok određen u danima, osnovno je pravilo da se prvi dan (dan prijema) ne uračunava u rok, već on počinje teći narednog dana. Rok ističe istekom zadnjeg dana.
Uzećemo kao primjer rok za prigovor u izvršnom postupku.
Ako je rješenje o izvršenju primljeno 13.04.2023. godine, a rok za prigovor je 8 dana, prvi dan roka, tj. dan od kojeg se počinje računati 8 dana je 14.04.2023. godine. Osmi dan pada na 21.04.2023. godine i to je zadnji dan roka. Ukoliko je prigovor izjavljen 22.04.2023. godine, on je neblagovremen.
Međutim, situacija je drugačija ako su rokovi u mjesecima ili godinama.
U pravu 90 dana i 3 mjeseca nisu isto
Ako je rok određen u mjesecima, on se računa tako što posljednji dan roka pada na dan koji po svom broju odgovara danu kada je pismeno dostavljeno, odnosno danu kada se desio događaj od kojeg počinje teći rok.
Na primjer, u izvršnom postupku tražilac izvršenja ima rok od tri mjeseca da predloži novi popis pokretnih stvari izvršenika ukoliko je raniji popis bio bezuspješan. Ako nije bio prisutan prilikom provođenja popisa, sud će mu dostaviti zapisnik. Ukoliko je taj zapisnik primio 13.04.2023. godine, pa ima rok od tri mjeseca da predloži novi popis, taj rok ističe 13.07.2023. godine.
Šta ako nema tog dana u posljednjem mjesecu?
Ako posljednji dan roka pada na dan koji ne postoji u mjesecu, rok se završava zadnjeg dana u mjesecu.
Pošto je lakše objasniti primjerom, to izgleda ovako:
31.03.2023. godine primite pismeno i imate rok od mjesec dana da odgovorite.
Rok bi po svemu navedenom isticao 31.04.2023. godine.
Međutim, april nema 31 dan nego 30, pa samim tim ne postoji 31.04.2023. godine.
U tom slučaju rok ističe zadnjeg dana u mjesecu, a to je 30.04.2023. godine.
Šta kada je rok u godinama?
Isti je slučaj kada je rok određen u godinama. Tada rok ističe protekom dana koji odgovara po broju danu od kojeg počinje teći rok, a u posljednjoj godini tog roka.
Na primjer, ako je sudsko poravnanje zaključeno 13.04.2023. godine, a u roku od 5 godina se može pobijati tužbom, zadnji dan tog roka je 13.04.2028. godine.
Šta kada zadnji dan roka pada na neradni dan?
Rokovi teku i neradnim danima, a jedino je bitno da zadnji dan roka ne pada na neradni dan.
Ako se to dogodi, pa npr. rok ističe u nedelju ili na praznik, zadnji dan se prenosi na sljedeći radni dan.
I na kraju jedan koristan savjet:
Odmah po prijemu tužbe, presude, poziva za plaćanje takse i svega ostaloga od čega počinje teći rok, zapišite kada ste primili pismeno. Ovo je ključni korak bez kojeg sve gore navedeno nema smisla, jer ako zaboravite kada ste primili dopis, ne možete znati ni kada ističe zadnji dan roka.
Miloš Krčmar, diplomirani pravnik
