Mnogobrojne objave na društvenim mrežama potvrđuju da je sve više napuštenih pasa, koji nisu zbrinuti, što predstavlja problem i za pse i za građane. Ovaj problem je postao vidljiv poslednja dva mjeseca kada su se u medijima pojavile informacije da Republika Srpska nema vakcine protiv bjesnila.
Ko je nadležan za zbrinjavanje “pasa lutalica”?
Zakonom o komunalnim djelatnostima propisano da obavljanje komunalnih djelatnosti od javnog interesa u koje, između ostalih, spada i hvatanje i zbrinjavanje napuštenih i ugroženih domaćih životinja (kućnih ljubimaca) obezbjeđuje jedinica lokalne samouprave.
S obzirom na to da se lokalna samouprava vrši na nivou grada ili opštine, grad i opština su dužni da u skladu sa Zakonom o veterinarstvu obezbijede veterinarsku zoohigijensku službu koja će hvatati i zbrinjavati napuštene pse u prihvatilišta za životinje.
Šta ako vas ugrize pas koji nema vlasnika?
Većini ljudi je logično da u slučaju ako ih ugrize vlasnički pas, imaju pravo da tuže njegovog vlasnika i traže naknadu štete. Međutim, svi negdje ostaju zbunjeni, šta uraditi kada ih ugrize pas koji nema vlasnika.
S obzirom na to da je hvatanje i zbrinjavanje napuštenih pasa djelatnost od javnog interesa, propuštanje vršenja ove djelatnosti, dovodi do odgovornosti onih koji su dužni da vrše tu djelatnost.
Dakle, u slučaju da vas ugrize pas koji nema vlasnika, imate pravo da tužite grad ili opštinu na području koje vas je pas ugrizao i tražite naknadu štete.
Kako se dokazuje šteta?
Kao i prilikom svake nezgode, tako u slučaju ugriza psa, potrebno je da kontaktirate policiju, koja će izaći na lice mjesta i sastaviti službenu zabilješku o predmetnoj nezgodi. Nakon što policija sastavi službenu zabilješku, obavezno se javite u nadležnu službu hitne pomoći. Službenu zabilješku predmetne nezgode i svu zdravstvenu dokumentaciju, kao i fotografije, neophodno je da priložite uz tužbu.
Kako u Republici Srpskoj trenutno nema vakcina protiv bjesnila, zbog čega su građani primorani ići u Beograd ili Novi Sad, obavezno pored gore navedene dokumentacije, sačuvajte i račune za lijekove, gorivo, hranu, kako biste pored nematerijalne mogli nadoknaditi i materijalnu štetu.
Sudska praksa
Općinski sud u Živinicama u predmetu broj 33 0 Mal 058384 14 Mal od 26.01.2015. godine utvrdio je da je tužioca na lokalnom putu u blizini porodične kuće ugrizao pas lutalica, te obavezao tuženog (grad Živinice) da tužiocu nadoknadi nematerijalnu štetu radi pretrpljenog fizičkog bola i straha i troškove parničnog postupka. Sud se u obrazloženju svoje odluke pozvao na Zakon o komunalnim djelatnostima kojim je propisano da je obaveza općine obavljanje kafilerijskih poslova, u koje spada i uklanjanje pasa lutalica. S tim u vezi, sud je ukazao i na Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja kojim je propisano da sklonište za napuštene i izgubljene životinje osnivaju fizička, pravna lica, grad, opština…ali da dozvolu za osnivanje skloništa izdaje nadležni organ uprave kantona, opštine, grada, te da se takva skloništa finansiraju iz budžeta.
Sud je na osnovu nalaza i mišljenja vještaka utvrdio da je tužilac pretrpio nematerijalnu štetu usljed lakše tjelesne povrede. Dakle, tjelesne povrede tužioca su nastale ugrizom psa lutalice. Između povreda i propuštanja hvatanja psa lutalice postoji uzročna veza, odosno, da je tuženi izvršio posao za koji je odgovoran, do štetne posljedice ne bi ni došlo.
Ni jedna nezgoda nije prijatna, posebno kada niste odgovorni za nju, ali poznavanje vlastitih prava, pomoći će vam da fizičku bol, strah i posljedice izazvane tuđim propustima makar jednim dijelom ublažite, a odgovorne natjerate da rade svoj posao.
Milica Aljetić, diplomirani pravnik
